Debljina

Debljina je kronična bolest kod koje dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva. Najuobičajeni način procjene stupnja uhranjenosti je indeks tjelesne mase (ITM), odnosno omjer tjelesne mase (kg) i kvadrata visine (m). Tako bi osoba visoka 170 cm koja teži 68 kg imala ITM 23,5 kg/m2 (68/1,7×1,7=23,52). Za nju bismo rekli kako ima normalnu tjelesnu masu, s obzirom na sljedeće smjernice:

• Pothranjenost (ITM <18,49)
• Normalna tjelesna masa (ITM 18,5-24,99)
• Prekomjerna tjelesna masa (ITM 25-29,99)
• Debljina (ITM >30)

Izvješće o debljini u europskoj regiji

Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (eng. WHO) za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti objavio je Izvješće o debljini u europskoj regiji za 2022. godinu. Izvješće se fokusira na utjecaj okolišnih faktora koji mogu biti povezani s razvojem debljine te načine kako se debljina kroz cijeli životni vijek može kontrolirati. Posebno se ističu izazovi vremena u kojem živimo, primjerice marketinške aktivnosti usmjerene na djecu te COVID-19 pandemija kao faktor u razvoju debljine.

Trenutno 60 % odraslih osoba europske regije pod nadzorom Svjetske zdravstvene organizacije pati od debljine, baš kao i jedno od troje djece (29 % dječaka i 27 % djevojčica). Sve te osobe imaju povišeni rizik za razvoj muskuloskeletarnih problema, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih problema, kao i za pogoršanje mentalnog zdravlja.

Debljina kao rizični faktor

Izvješće također prepoznaje debljinu kao jedan od ključnih faktora za razvoj mnogih drugih nezaraznih kroničnih bolesti, između ostalog i raka. Dapače, ako se osvrnemo na rizične faktore razvoja kroničnih nezaraznih bolesti, debljina je četvrti po redu rizični faktor, nakon visokog krvnog tlaka, nepravilne prehrane i pušenja. Također, debljina je vodeći rizični čimbenik za razvoj invaliditeta. Naime, kada se promotre osobe koje žive s invaliditetom, čak 7 % ukupnih godina života provedenih s invaliditetom uzrokovano je debljinom.

Pogled u budućnost

Možemo zaključiti kako je debljina značajan faktor narušavanja tjelesnog i mentalnog zdravlja te jedan od čimbenika razvoja invaliditeta. Ono što je posebno zabrinjavajuće, činjenica je da i svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Važno je stoga mijenjati stavove potrebno je utjecati na percepciju debljine kao bolesti od malih nogu i osvijestiti čimbenike koji do nje dovode. Zato se u Izvješću naglašava i važnost razvoja plana prevencije i kontrole debljine, kako bismo svi zajedno uspjeli postići Globalne ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, kao i ciljeve Europskog programa rada 2020. – 2025.: „Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi“.