Ugrušak, kako mu i ime kaže, tvorba je sačinjena od zgrušane krvi. Radi se o prirodnom zaštitnom mehanizmu koji se aktivira kada postoji neko oštećeje tkiva.

Ako je oštećena površina kože, nastat će krasta, a ako se radi o oštećenju krvne žile, nastat će ugrušak ili tromb, kako se ta tvorba naziva u medicinskoj zajednici. Ugrušak će začepiti krvnu žilu i vremenom se razgraditi. No, u nekim zdravstvenim stanjima može doći do odvajanja tog ugruška od stijeke žile. Ako se radi o većem ugrušku, a krvne žile su mjestimično sužene, može doći do srčanog ili moždanog udara.

Detaljnije pojašnjava dr. Nikola u novom videu!

Ugrušci najčešće izazivaju probleme udruženi sa stanjem koje se naziva arteroskleroza.

Kod nekih zdravstvenih stanja, stijenka arterije postaje tanja i manje elastična, a najčešće se radi o nakupljanju masnog materijala ispod unutarnje ovojnice arterija. Arteroskleroza se može javiti kod arterija u mozgu, srcu, bubrezima, ali i u arterijama ruku i nogu. Aarteroskleroza na arterijama koje opskrbljuju mozak i srce može imati vrlo teške, pa i kobne, posljedice. Ne treba zanemariti niti arterosklerozu koja zahvaća udove. Arteroskleroza nažalost ne izaziva specifične simptome, sve do uznapredovale faze bolesti ili postojanja ugruška.

U prevenciji nastanka arteroskleroze i ugrušaka, svakako vrijede postulati zdravog načina života. To uključuje ograničenu konzumaciju hrane bogate trans-masnim kiselinama (prerađena hrana, industrijska hrana, fast food). Uz to, valja ograničiti konzumaciju alkohola te izbjegavati konzumaciju cigareta.

No, same prehrambene navike nisu presudne u prevenciji. Nužna je i svakodnevna tjelovježba umjerenog intenziteta, u skladu s mogućnostima pojedinca. Zdrave navike spavanja i konstruktivne metode nošenja sa stresnim situacijama akođer su od velike važnosti.

Ako u obitelji imate osobe koje boluju od arteroskleroze ili hiperkolesterolemije, s redovitim preventivnim pregledima važno je početi u trećem desetljeću života.